U OTOČCU ODRŽANO ČETVRTO IZDANJE KONFERENCIJE „NEMATERIJALNA BAŠTINA KAO POTENCIJAL RAZVOJA“
U Gackom pučkom otvorenom učilištu Otočac danas je održano četvrto izdanje konferencije „Nematerijalna baština kao potencijal razvoja“, posvećeno nositeljima nematerijalne kulturne baštine – pojedincima, skupinama i zajednicama koji svoja znanja, vještine i tradicijske prakse čuvaju i prenose novim generacijama.
U uvodnom dijelu nazočnima se obratila ravnateljica Gackog pučkog otvorenog učilišta Otočac Ana Manjerović, istaknuvši kako očuvanje nematerijalne baštine nije samo pitanje prošlosti, već i pitanje identiteta, sadašnjosti i budućnosti. Naglasila je odgovornost institucija u stvaranju uvjeta u kojima će se glasovi nositelja baštine čuti, njihova znanja poštovati, a prostor za njihovo djelovanje širiti.
Konferenciju je otvorio gradonačelnik Otočca Goran Bukovac, koji je istaknuo važnost održive baštine te činjenicu da se u Otočcu, gradu bogate povijesti i kulture, okupljaju stručnjaci kako bi raspravljali o pitanjima važnima za očuvanje tradicijskih znanja i vještina. Posebna pozornost posvećena je izazovima opstanka baštinskih praksi u okolnostima smanjenja broja aktivnih nositelja.
ŠEST PERSPEKTIVA O NOSITELJIMA BAŠTINE
Konferencija je okupila šest panelista koji su temu nositelja nematerijalne kulturne baštine sagledali iz različitih perspektiva – od sustava zaštite kulturnih dobara i stručnog rada s nositeljima, preko iskustava folklornih društava, muzeja i zaštićenih područja, do interpretacije baštine, turizma i neposrednog iskustva samih nositelja.
Mladen Kuhar, voditelj Odjela za etnografsku i nematerijalnu kulturnu baštinu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, govorio je o sustavu zaštite nematerijalne baštine, utvrđivanju i evidentiranju nositelja te pravima, obvezama i potpori koju Ministarstvo pruža nositeljima.
Tvrtko Zebec, znanstveni savjetnik Instituta za etnologiju i folkloristiku i predsjednik Stručnog povjerenstva za utvrđivanje statusa nematerijalnih kulturnih dobara, otvorio je pitanja vitalnosti folklornih društava, stručnog vrednovanja te odnosa živih i obnovljenih baštinskih praksi.
Davor Krmpotić, ravnatelj Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, predstavio je transhumancu kao UNESCO-ovu baštinu koja je tisućljećima oblikovala velebitski krajolik te govorio o njezinim ekološkim učincima, današnjim nositeljima i izazovima njezina opstanka.
Tomislav Barhanović, kustos Muzeja Sinjske alke, govorio je o nositeljima Sinjske alke, muzealizaciji žive baštine te odnosu muzeja, zajednice i publike u situacijama kada tradicija postaje predmet muzejskog predstavljanja i interpretacije.
Dragica Rogić, predsjednica Udruge Gačanka i voditeljica Folklornog ansambla dr. Ante Starčević Gospić, predstavila je perspektivu nositeljice baštine koja više od dvadeset godina radi na očuvanju tradicijskih umijeća, edukaciji i terenskom istraživanju lokalne baštine.
Ileana Tomljanović, interpretatorica baštine, edukacijska rehabilitatorica i poduzetnica iz Senja, govorila je o komunikaciji i interpretaciji baštine te njihovoj ulozi u povezivanju nositelja, zajednice, publike i kulturnog turizma.
KONFERENCIJA UZ DANE EUROPSKE BAŠTINE
Ovogodišnja konferencija održana je i u sklopu Dana europske baštine, koji su posvećeni temi „Ugrožena baština: revitalizacija, otpornost, nove interpretacije“.
U tom kontekstu posebno je istaknuta uloga nositelja koji svojim znanjem, radom i sudjelovanjem imaju važnu ulogu u očuvanju, prenošenju i prilagodbi baštine suvremenim okolnostima.
Konferenciju je organiziralo Gacko pučko otvoreno učilište Otočac, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske.
Financijsku potporu osigurali su Grad Otočac i Turistička zajednica Ličko-senjske županije, dok su partneri ovogodišnje konferencije bili Institut za etnologiju i folkloristiku, Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Otočac, Turistička zajednica grada Otočca i klaster Lika Destination.
Otočac je tako i ove godine bio mjesto susreta stručnjaka, institucija, baštinskih udruga i pojedinaca koji svojim radom pridonose očuvanju živog kulturnog nasljeđa.
Baština nije samo ono što smo naslijedili – ona je i ono što svakodnevno čuvamo, prenosimo i ostavljamo budućim generacijama.
Izvor: GPOU
Foto: Hrvoje Kostelac Pivac
