ŠIROKA KULA 1991.: ZLOČINI NAD CIVILIMA, PROGON I TRAGIČNA SUDBINA HRVATSKIH OBITELJI
U jesen 1991. godine Široka Kula i okolna lička naselja postali su mjesta teškog stradanja civilnog stanovništva. Ubijeni su deseci ljudi, među njima žene, starije osobe i trinaestogodišnja djevojčica Verica Nikšić. Sudski postupci utvrdili su odgovornost više počinitelja za ratne zločine, dok su obitelji žrtava nastavile tražiti istinu o sudbini svojih najmilijih.
Široka Kula, naselje na području današnjega Grada Gospića, jedno je od mjesta čija je povijest tijekom Domovinskog rata obilježena zločinima nad civilnim stanovništvom. Ubojstva, odvođenja, zlostavljanja i nestanci stanovnika tijekom rujna i listopada 1991. godine ostavili su duboke posljedice na lokalnu zajednicu i obitelji stradalih.
Prema podacima Ministarstva hrvatskih branitelja, u jesen 1991. ubijeno je 40 mještana Široke Kule, Ličkog Osika, Ostrvice i Mušaluka te sedam osoba iz okolice Perušića. Među žrtvama bila je i trinaestogodišnja Verica Nikšić, čije je stradanje postalo jednim od najsnažnijih simbola tragedije toga kraja.
Ubojstva civila u listopadu 1991. godine
Jedan od najtežih zločina dogodio se 13. listopada 1991. godine. Prema podacima Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, pripadnici paravojnih formacija i milicije takozvane SAO Krajine ušli su u podrum kuće u Širokoj Kuli u kojem su se sklonili hrvatski civili te pucnjavom ubili osmero ljudi.
Žrtve su bili Nikola Orešković, Anka Orešković, Ana Orešković, Milan Orešković, Kata Orešković, Mandica Nikšić, Vera Nikšić i Marija Nikšić.
Riječ je o ljudima koji su se zatekli u ratnim okolnostima i pokušavali pronaći zaklon. Njihova smrt predstavlja jedan od najtežih zločina počinjenih nad civilima na području Like tijekom Domovinskog rata.
Zločini nisu bili ograničeni samo na taj dan. Prema dokumentaciji DORH-a, tijekom rujna 1991. u Širokoj Kuli napadano je civilno stanovništvo, a 25. rujna ubijena je Kata Nikšić. U drugim predmetima istraživana su i odvođenja mještana te ubojstva civila na području Široke Kule i okolice.
Sudski postupci i utvrđena odgovornost
Zločini počinjeni u Širokoj Kuli bili su predmet više kaznenih postupaka. Prema službenom prikazu Županijskog državnog odvjetništva u Karlovcu, Županijski sud u Gospiću 16. lipnja 1994. godine osudio je šest optuženika zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Trojici su izrečene kazne zatvora od 20 godina, a trojici kazne od 15 godina.
U zasebnom postupku, 27. veljače 1997. godine, dvojica optuženika osuđena su na po 12 godina zatvora zbog sudjelovanja u napadu na Široku Kulu, zlostavljanja civilnog stanovništva i ubojstva Kate Nikšić.
DORH je također objavio podatke o postupku pred sudom u Beogradu, u kojem su 2011. godine četvorica optuženika osuđena na po 12 godina zatvora zbog ubojstva članova obitelji Rakić tijekom listopada 1991. godine. Ti postupci pokazuju da su zločini na području Široke Kule i okolice obuhvaćali više događaja i više skupina žrtava.
Odgovornost za pojedine zločine potrebno je prikazivati u skladu sa sudskim odlukama i dokazima. Istodobno, činjenica da su za neke zločine donesene presude ne znači da su razjašnjene sve okolnosti stradanja ili da su sve obitelji dobile odgovore o sudbini nestalih članova.
Progon stanovništva i povijesni kontekst
Stradanje Široke Kule odvijalo se u kontekstu oružane pobune dijela srpskog stanovništva u Hrvatskoj i nastojanja da se dijelovi hrvatskog teritorija stave izvan ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske.
Službeni izvori bilježe napade na naselje, zlostavljanje civila, ubojstva i odvođenja stanovnika. Takvi događaji moraju se promatrati u širem kontekstu nasilja i progona hrvatskog stanovništva tijekom Domovinskog rata.
Pojam etničko čišćenje koristi se za opisivanje nasilnog uklanjanja stanovništva određenog etničkog podrijetla s nekog područja. U slučaju Široke Kule, ubojstva civila i napadi na stanovništvo hrvatske nacionalnosti važan su dio dokumentirane povijesti ratnih zločina. Za precizno utvrđivanje opsega i ciljeva progona nužno je uzeti u obzir cjelokupnu povijesnu dokumentaciju i sudski utvrđene činjenice.
Znanstveno utemeljen pristup zahtijeva razlikovanje dokazanih činjenica, navoda iz optužnica i povijesnih interpretacija. Takav pristup ne umanjuje težinu zločina, nego omogućuje da se o njima govori vjerodostojno i odgovorno.
Nestali i potraga za istinom
Posljedice zločina osjećaju se i desetljećima poslije. Obitelji ubijenih i nestalih dugo su čekale identifikaciju posmrtnih ostataka i odgovore o sudbini svojih najmilijih.
Na obilježavanju 30. obljetnice stradavanja u listopadu 2021. godine Ministarstvo hrvatskih branitelja izvijestilo je da je u masovnim i pojedinačnim grobnicama na području Široke Kule pronađeno 25 tijela, od kojih su 24 bila identificirana. Tada se još tragalo za deset nestalih osoba iz Široke Kule i okolnih mjesta. To su podaci objavljeni 2021. godine i ne predstavljaju nužno aktualno stanje.
Iza svake nestale osobe nalazi se obitelj koja je godinama živjela u neizvjesnosti. Pronalaženje posmrtnih ostataka, identifikacija žrtava i utvrđivanje okolnosti smrti zato nisu samo pravna i istražna pitanja, nego i pitanje ljudskog dostojanstva.
Sjećanje koje obvezuje
Komemoracije u Širokoj Kuli podsjećaju na žrtve čiji su životi nasilno prekinuti. Na spomen-obilježju uklesana su imena ubijenih civila, kako bi buduće generacije znale tko su bili ljudi koji su stradali tijekom rata.
Sjećanje na Široku Kulu nije samo dio lokalne povijesti. Ono je dio povijesti Domovinskog rata i trajna obveza da se zločini nad civilima dokumentiraju, istražuju i prenose budućim generacijama.
Žrtve Široke Kule zaslužuju istinu, dostojanstvo i trajno mjesto u hrvatskom povijesnom pamćenju. Njihova imena ne smiju biti zaboravljena, a zločini nad nedužnim ljudima nikada se ne smiju prešućivati ni opravdavati.
Izvori
Ministarstvo hrvatskih branitelja, Obilježena 34. obljetnica stradavanja mještana Široke Kule i okolnih mjesta, 13. listopada 2025.
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Županijsko državno odvjetništvo u Karlovcu – prikaz postupanja u kaznenim postupcima vezano za kaznena djela ratnih zločina počinjenih na području Široke Kule i okolice, 13. listopada 2011.
Policijska uprava ličko-senjska, Osumnjičeni za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, 27. prosinca 2016.
Ministarstvo hrvatskih branitelja, 30. obljetnica stradavanja mještana Široke Kule i okolnih mjesta, 13. listopada 2021.
