VELEBITSKA GERILA: Matičević i Prpić – tajna operacija na Velebitu koja je obilježila povijest hrvatske političke emigracije

29. listopada 1974. na Velebitu je završio životni put Ivana Matičevića i Mate Prpića, dvojice hrvatskih političkih emigranata koji su se oružanim djelovanjem suprotstavljali jugoslavenskom komunističkom režimu. Njihova smrt otvorila je niz pitanja o djelovanju emigrantskih organizacija, radu jugoslavenskih sigurnosnih službi i okolnostima oružanog sukoba u Lici.

Hrvatska politička emigracija i borba protiv jugoslavenskog režima

Povijest hrvatske političke emigracije nakon Drugoga svjetskog rata obilježena je različitim političkim strujama, organizacijama i metodama borbe za hrvatsku državnu neovisnost. Dio emigracije djelovao je politički, publicistički i diplomatski, dok su pojedine radikalne skupine zagovarale ili provodile oružane akcije protiv institucija tadašnje Jugoslavije.

U tom povijesnom kontekstu nalaze se Ivan Matičević i Mate Prpić, dvojica emigranata čije je djelovanje povezano s Hrvatskom narodnom frontom (HNF). Prema povijesnoj literaturi, Prpić i Matičević sudjelovali su u organiziranju te skupine u emigraciji krajem 1960-ih godina. Njihov je cilj bio politički prevrat i uspostava neovisne hrvatske države.

Za razumijevanje njihova djelovanja nužno je uzeti u obzir političke okolnosti tadašnje Jugoslavije, ali i činjenicu da su se služili metodama oružane borbe. Njihova se povijest stoga mora istraživati u širem kontekstu sukoba između jugoslavenskog sigurnosnog sustava i dijela hrvatske emigracije.

Povratak u domovinu i djelovanje na području Like

Prema dostupnim povijesnim prikazima, Matičević i Prpić tijekom 1972. godine ilegalno su ušli u Jugoslaviju koristeći krivotvorene dokumente. Na području Hrvatske uspostavljali su kontakte i širili promidžbene materijale povezane sa svojim političkim ciljevima.

Pojedini izvori njihovo djelovanje povezuju s oružanom akcijom na Velebitskoj cesti, u blizini Karlobaga, tijekom koje je ubijen zapovjednik mjesne milicije Đuro Uzelac. Taj podatak pojavljuje se u tadašnjim službenim izvještajima i kasnijim prikazima djelovanja dvojice emigranata, no pojedinosti događaja valja razmatrati u odnosu na podrijetlo i pouzdanost pojedinih izvora.

Nakon povratka u inozemstvo, Matičević i Prpić nastavili su svoje političko djelovanje. U drugoj polovici 1974. godine ponovno su ilegalno ušli u Jugoslaviju. Ovoga puta njihove su aktivnosti bile poznate jugoslavenskim sigurnosnim službama, što je prethodilo završnoj operaciji na Velebitu.

Zasjeda na Velebitu 29. listopada 1974.

Prema objavljenim prikazima, jugoslavenske su službe doznale za njihov povratak uz pomoć suradnika kodnog imena Oskar. Na području sjevernog Velebita organizirana je potraga i postavljene su zasjede.

Dana 29. listopada 1974. došlo je do oružanog sukoba u kojem su poginuli Ivan Matičević i Mate Prpić. U sukobu je smrtno stradao i pripadnik policijskih snaga Milan Vučimić, dok je više policajaca ranjeno, prema pojedinim povijesnim prikazima.

Događaj je ubrzo dospio u tadašnje medije. Zagrebački Vjesnik 3. studenoga 1974. prenio je službeno priopćenje tadašnjeg sekretarijata za unutarnje poslove, u kojem su Matičević i Prpić označeni kao „ustaški teroristi”.

Takva terminologija odražavala je službeni politički i sigurnosni diskurs tadašnje Jugoslavije. Međutim, ni službene kvalifikacije ni kasnija politička tumačenja ne mogu sami po sebi zamijeniti cjelovitu povijesnu analizu okolnosti sukoba, djelovanja sudionika i odgovornosti za pojedine događaje.

Hrvatska narodna fronta i posljedice pogibije

Povijesni prikazi navode da je Hrvatska narodna fronta bila povezana s djelovanjem Matičevića i Prpića te da je njihova pogibija označila kraj djelovanja te organizacije.

Njihov slučaj pokazuje koliko je sukob između hrvatske političke emigracije i jugoslavenskih sigurnosnih službi bio složen. S jedne strane nalazila se emigrantska organizacija koja je zagovarala rušenje postojećeg državnog poretka i koristila oružane metode. S druge strane djelovao je sigurnosni aparat socijalističke Jugoslavije, koji je takve aktivnosti smatrao prijetnjom državi te je protiv njih provodio operacije nadzora, infiltracije i oružanog suzbijanja.

Za znanstvenu obradu ovog slučaja važno je istražiti ne samo službene izvještaje nego i emigrantsku dokumentaciju, osobna pisma, svjedočenja te arhivsku građu sigurnosnih službi. Tek usporedbom različitih izvora moguće je pouzdanije rekonstruirati tijek događaja.

Povijest koju treba istraživati bez prešućivanja

Gotovo pola stoljeća nakon događaja na Velebitu, slučaj Matičević – Prpić ostaje dijelom povijesti hrvatske političke emigracije i sukoba s jugoslavenskim komunističkim režimom.

Njihovu biografiju nije dovoljno promatrati samo kroz službene oznake iz tadašnjeg tiska, ali ni zanemariti oružane akcije s kojima ih povezuju povijesni izvori. Ozbiljan povijesni pristup podrazumijeva utvrđivanje činjenica, razlikovanje dokaza od interpretacija i jasno navođenje onoga što još nije dovoljno istraženo.

Lika i Velebit nisu bili samo zemljopisni prostor tih događaja nego i mjesto na kojem su se susretali interesi državnog aparata, ilegalnih političkih organizacija i lokalnog stanovništva. Upravo zato ova epizoda zaslužuje daljnje istraživanje i kritičko vrednovanje dostupne dokumentacije.

Povijest ne treba ni prešućivati ni uljepšavati. Potrebno ju je istraživati, provjeravati i tumačiti na temelju činjenica kako bi buduće generacije mogle razumjeti složenost vremena u kojem su se ti događaji zbili.

Izvori i literatura za daljnju provjeru

Diplomski rad, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – poglavlje o hrvatskoj političkoj emigraciji i Hrvatskoj narodnoj fronti. U njemu se razmatraju političko djelovanje Mate Prpića i Ivana Matičevića te njihovi ulasci u Jugoslaviju.

https://repozitorij.hrstud.unizg.hr/theses/hrstud%3A3069/show-file/0

Tajni rat Udbe protiv hrvatskoga iseljeništva – pregled djelovanja hrvatskih emigrantskih organizacija i operacija jugoslavenskih sigurnosnih službi.

https://www.hrvkrizniput.com/wp-content/uploads/2021/09/3-Tajni-rat-Udbe-protiv-hrvatskog-iseljenistva-_BV.pdf

HRB – Hrvatsko revolucionarno bratstvo: Rat prije rata – prikaz djelovanja emigrantskih revolucionarnih skupina i događaja na Velebitu.

https://www.hrvkrizniput.com/wp-content/uploads/2021/11/HRB-RAT-PRIJE-RATA.pdf

Viktorija Cvitković

Viktorija Cvitković glavna je urednica portala VRILO, regionalnog informativnog portala koji donosi vijesti, priče i informacije iz Like i Ličko-senjske županije.