Nacionalna dječja bolnica predstavlja novo poglavlje u hrvatskom zdravstvu: Prve pacijente trebala bi primiti početkom 2030. godine

Roditelj uz svako dijete, suvremena dijagnostika, više mjesta u dnevnim bolnicama, geotermalna energija i robotizirana dostava lijekova – projekt Nacionalne dječje bolnice donosi velike promjene u zdravstvenoj skrbi za najmlađe pacijente.

Polaganjem kamena temeljca za Nacionalnu dječju bolnicu otvoreno je novo poglavlje u razvoju hrvatskog zdravstva. Riječ je o jednom od najvažnijih zdravstvenih projekata čiji je cilj osigurati suvremenu, dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu skrb za djecu iz svih dijelova Hrvatske. O projektu i promjenama koje se pripremaju u zdravstvenom sustavu govorila je ministrica zdravstva Irena Hrstić u emisiji „A sada Vlada”, osvrnuvši se pritom i na novi nacrt Mreže javnozdravstvene službe te organizaciju zdravstvene zaštite prema potrebama pacijenata.

Prema najavljenom planu, prva faza izgradnje Nacionalne dječje bolnice trebala bi biti završena do 2029. godine, a početkom 2030. godine bolnica bi trebala primiti prve pacijente iz cijele Hrvatske.

Roditelj uz svako dijete – važan iskorak u dječjoj zdravstvenoj skrbi

Jedna od posebno značajnih novosti koju je najavila ministrica Hrstić jest mogućnost da u novoj Nacionalnoj dječjoj bolnici svako dijete tijekom liječenja ima roditelja uz sebe.

„To dosad nije bilo omogućeno svakom djetetu”, istaknula je ministrica.

Takav pristup naglašava važnost emocionalne sigurnosti djece tijekom bolničkog liječenja, ali i ulogu roditelja u procesu oporavka. Boravak u bolnici za dijete može biti stresno iskustvo, stoga je mogućnost prisutnosti roditelja važan korak prema humanijem i obitelji prilagođenom zdravstvenom sustavu.

Nova bolnica trebala bi imati i veći kapacitet dnevne bolnice u odnosu na klasični stacionarni smještaj. To znači da će se dio dijagnostičkih postupaka i terapija obavljati tijekom dana, nakon čega će se dijete, kada njegovo zdravstveno stanje to dopušta, moći vratiti kući.

Ministrica je objasnila kako višegodišnje analize pokazuju da je popunjenost postelja za stacionarno liječenje djece manja od 40 posto.

„Ideja je da se tijekom dana obavi dijagnostika i primi terapija, a da se dijete potom vrati kući i prespava u vlastitom krevetu. Time se smanjuje i osjećaj bolesti”, pojasnila je Hrstić.

Pritom je naglasila da će djeci kojoj je potrebna neprekidna, 24-satna zdravstvena skrb i dalje biti osigurane bolničke postelje.

Prva ugljično neutralna bolnica u Europi?

Posebnost novog projekta bit će i njegova energetska održivost. Nacionalna dječja bolnica nakon dovršetka trebala bi biti prva ugljično neutralna bolnica u Europi.

Planirano je korištenje geotermalne energije, odnosno prirodnih energetskih potencijala koji postoje na području izgradnje bolnice.

„Važno je naglasiti da ćemo koristiti geotermalne vode koje ondje postoje. Bolnica će biti potpuno zelena u smislu iskorištavanja dostupne energije”, istaknula je ministrica.

U planu je i primjena suvremenih tehnoloških rješenja, među kojima su roboti za dostavu lijekova na bolničke odjele.

Cilj je smanjiti režijske troškove, povećati učinkovitost rada bolnice i osloboditi više sredstava za ono najvažnije – liječenje malih pacijenata.

Dostupnija zdravstvena zaštita i mobilne ambulante

Osim izgradnje nove bolnice, Ministarstvo zdravstva radi i na promjenama u organizaciji primarne zdravstvene zaštite.

Ministrica Hrstić istaknula je kako je cilj osigurati dostupnost zdravstvenih usluga što bliže mjestu stanovanja pacijenata, uz prilagodbu stvarnim potrebama stanovništva.

Jedna od mogućnosti jest organizacija rada jednog liječničkog tima na više lokacija. Takav model posebno je važan za područja s manjim brojem osiguranika, gdje nije uvijek moguće osigurati financijsku održivost zasebnog liječničkog tima.

„Ondje gdje je mali broj osiguranika ne možete ugovarati cijeli tim jer su tada godišnja sredstva nedostatna. To je jedan od načina na koji ćemo osigurati dostupnost liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti”, objasnila je Hrstić.

Najavljena je i dodatna mogućnost razvoja mobilnih ambulanti koje bi se prilagođavale potrebama stanovništva i dolazile u mjesta stanovanja pacijenata.

Takav oblik organizacije zdravstvene zaštite osobito je važan za ruralna i slabije naseljena područja, gdje stanovnici često moraju putovati do udaljenih zdravstvenih ustanova kako bi obavili osnovne preglede.

Više palijativnih postelja i razvoj mobilnih timova

Ministrica se osvrnula i na razvoj palijativne skrbi, koja postaje sve važniji dio hrvatskog zdravstvenog sustava.

Najavljeno je povećanje broja palijativnih postelja na različitim razinama zdravstvene zaštite, uključujući bolnice i stacionare domova zdravlja.

Posebna novost bit će objedinjeni prikaz mreže palijativne skrbi, kojim će se jasnije vidjeti kapaciteti i potrebe pojedinih županija.

Hrstić je naglasila da se zdravstveni sustav mora prilagođavati demografskim promjenama, posebno činjenici da je više od 25 posto građana starije od 65 godina.

Uz povećanje broja palijativnih postelja, istaknula je i važnost mobilnih palijativnih timova koji će omogućiti kvalitetniju skrb pacijentima kojima je potrebna pomoć izvan bolničkih ustanova.

Poseban izazov – nedostatak pedijatara

Jedan od problema hrvatskog zdravstva jest nedostatak pedijatara i slab interes za specijalizaciju pedijatrije, osobito u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i pojedinim dijelovima Hrvatske.

Ministrica je istaknula kako je zadatak Ministarstva osigurati dostupnost pedijatrijske skrbi u svim dijelovima zemlje, uključujući otoke i udaljenija područja.

U suradnji s Hrvatskim pedijatrijskim društvom razmatraju se promjene u specijalističkom usavršavanju kako bi se ono učinilo privlačnijim mladim liječnicima.

Jedan od prijedloga jest razlikovanje specijalizacija za pedijatre koji će raditi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti od onih koji će raditi u bolničkom sustavu.

Prema riječima ministrice, dugotrajnost specijalističkog usavršavanja jedan je od problema na koji je struka dulje vrijeme upozoravala.

Ove godine raspisano je, kako je navela, oko 90 specijalizacija, a dodatno se razmatraju mogućnosti suradnje s jedinicama lokalne samouprave kako bi se mladim liječnicima olakšao dolazak i ostanak u sredinama kojima su najpotrebniji.

Zdravstvena zaštita mora biti dostupna svakom djetetu

Projekt Nacionalne dječje bolnice nije važan samo za Zagreb, nego za cijelu Hrvatsku. U njezine će se kapacitete i stručne mogućnosti moći uključiti djeca iz svih županija, a njezina izgradnja predstavlja značajan korak u modernizaciji zdravstvenog sustava.

Posebno je važno da se istodobno razvija i primarna zdravstvena zaštita, kako dostupnost liječnika ne bi ovisila isključivo o mjestu stanovanja.

Za ruralna područja, male općine i gradove, dostupnost pedijatara, obiteljskih liječnika i mobilnih ambulanti pitanje je kvalitete života i sigurnosti stanovništva.

Jer suvremeno zdravstvo ne znači samo gradnju novih bolnica i nabavu moderne tehnologije. Ono znači i dostupnog liječnika, pravodobnu dijagnostiku, kvalitetno liječenje te dostojanstvenu skrb za svakog pacijenta.

Ulaganje u zdravlje djece ulaganje je u budućnost cijele Hrvatske.

Izvor: Vlada Republike Hrvatske / HRT, 28. listopada 2026.