Istra kroz godinu na tanjuru

Kako mala mjesta povezuju domaće proizvode i manifestacije te stvaraju razloge za dolazak gostiju

Piše dr. sc. Mario Bratulić

Tko proputuje Istrom tijekom godine, brzo shvati da se ovdje kalendar može čitati i kroz okuse. Proljeće
miriše na divlje šparoge, ljeto okuplja ljubitelje pršuta i ribljih jela, a jesen donosi tartufe, grožđe i mlado
maslinovo ulje. U mnogim mjestima domaći je proizvod postao povod za feštu, ali i razlog da gost skrene s
glavne ceste, upozna proizvođača i otkrije kraj u koji možda inače ne bi došao. Kao načelnik Svetog Petra u Šumi i organizator sajma „S klobasicom u EU“, tu priču poznajem iz svakodnevnog rada. Za čitatelje Vrila zanimljivo je pogledati kako ona nastaje: što se događa prije otvaranja sajma, tko u njemu sudjeluje i što ostaje lokalnoj zajednici kada se štandovi zatvore. Lika, sa svojim proizvodima i već izgrađenim manifestacijama, u tome može pronaći korisna iskustva za vlastiti put.

Proljeće u znaku šparoga i vina
U Kršanu se proljeće povezuje s divljim šparogama i Festivalom samoniklog bilja, dok Krafifest, koji se održava početkom svibnja, u prvi plan stavlja krafe. To su punjeni jastučići od tijesta, sa slatkastim nadjevom na bazi sira, koji pokazuju koliko se različitih okusa krije unutar iste regije. Uz kušanje, radionice njihove pripreme omogućuju da se znanje prenese mlađim generacijama i predstavi gostima. Uskrsni ponedjeljak tradicionalno je rezerviran za Smotru vina središnje Istre u Gračišću, koja pokazuje koliko sam prostor može pridonijeti doživljaju: vino se kuša u konobama povijesne jezgre, pa posjetitelj istodobno upoznaje mjesto i njegove ljude. U svibnju Poreč okuplja vinare i ljubitelje vina na Vinistri, gdje se može kušati više od stotinu istarskih malvazija. Ondje se spajaju predstavljanje vina, stručno ocjenjivanje i susreti proizvođača s kupcima. Vinistra pokazuje koliko zajednički nastup proizvođača pomaže prepoznatljivosti cijele regije, a interes sa sajma nastavlja se posjetima podrumima i restoranima diljem Istre.

Ljeto uz pršut, sardele i domaću kuhinju
Tinjan, koji se predstavlja kao općina istarskog pršuta, uz jesenski sajam priređuje i Ljetni festival istarskog
pršuta, a u susjednom Svetom Petru u Šumi održavamo Ljetni noćni sajam „S klobasicom u EU“. Večernji
termin odgovara ljetnom ritmu gostiju, a proizvođačima pruža novu priliku za susret s publikom koja u ožujku možda nije bila u Istri. Ljeto na istarskoj obali obilježavaju ribarske fešte koje okupljaju domaće ljude i goste uz ribu, vino i glazbu. Uz poznatu fažansku Feštu od sardela, koja se oslanja na ribarsku tradiciju mjesta, takva se druženja održavaju u Vrsaru, Funtani, Ližnjanu, Medulinu, Plomin Luci i drugim obalnim mjestima. Svako pritom ističe nešto svoje: Vabriga i Trget dagnje, Ližnjan natjecanje u pripremi brodeta, a Rovinj ribarsku kulturu i tradiciju batane. Upravo ta povezanost hrane s ljudima i običajima gostu daje razlog da upozna kraj i izvan plaže. U unutrašnjosti Kaštelir ljeti organizira Gramperijadu, feštu posvećenu krumpiru, odnosno gramperu, kako ga ondje nazivaju. Taj je primjer posebno zanimljiv jer pokazuje da prepoznatljiva manifestacija može nastati i oko svakodnevne namirnice. Vrijednost joj daju lokalni recepti, način pripreme i ljudi koji ih znaju predstaviti. Ličanima je upravo krumpir dobar primjer koliko se mogućnosti krije u proizvodu koji dobro poznaju.

Jesen okuplja tartufare i maslinare
Buzetska Subotina povezuje veliku fritaju s tartufima s višednevnim programom, dok Subotina po starinski
oživljava starogradsku jezgru kroz stare zanate, odjeću, glazbu i običaje. Gost tako dobiva priliku vidjeti kako
se nekada živjelo, razgovarati sa sudionicima i provesti više sati u gradu. Upravo takvi sadržaji pomažu da se
manifestacija pamti po vlastitom karakteru. Jesen donosi i Feštu grožđa u Bujama, susrete uz sir i mlado vino u Svetvinčentu, tartufarske manifestacije u Livadama i Buzetu te Smotru rakija u Humu. U Tinjanu se u listopadu održava Internacionalni sajam pršuta, poznat kao ISAP, koji okuplja proizvođače i ljubitelje pršuta iz Hrvatske i inozemstva, a posjeti ga više od dvadeset tisuća ljudi. Jesensku sliku Istre upotpunjuju Fešta od kestena u Oprtlju i Festival terana i tartufa u Motovunu. Oprtalj okuplja ljubitelje pečenih kestena i slastica od kestena, a Motovun povezuje dva prepoznatljiva okusa istarske unutrašnjosti, teran i tartuf. U ambijentu povijesnih gradića te fešte gostima pružaju priliku da uz domaće proizvode upoznaju i kraj iz kojeg potječu, i daju im razlog za dolazak u Istru nakon ljeta.

U studenome Vodnjan organizira Dane mladog maslinovog ulja, poznate i kao IstraVirgin. Termin je vezan uz
novu berbu, pa posjetitelj kuša upravo dobivena ulja i može učiti o njihovim svojstvima i primjeni u kuhinji.
Takav događaj daje konkretan povod za putovanje u dijelu godine kada se manje razmišlja o klasičnom
ljetovanju.

Kako smo u Svetom Petru u Šumi razvijali priču o kobasici
Naš međunarodni sajam „S klobasicom u EU“ održava se u ožujku. Uz izlagače i prodaju, njegov su važan dio
stručno ocjenjivanje, predavanja i predstavljanje proizvoda. U 2026. na senzorno ocjenjivanje kobasica i
suhomesnatih proizvoda pristigla su 303 uzorka. To znači da iza sajamskog vikenda postoji ozbiljan posao
uspoređivanja kvalitete i razmjene stručnih iskustava. Proizvođaču priznanje može pomoći u predstavljanju kupcima, a razgovor sa stručnjacima u unaprjeđenju proizvoda. Posjetitelju je pak posebno vrijedna mogućnost da upozna čovjeka koji je kobasicu proizveo, pita ga o sastojcima i dozna po čemu se njegov proizvod razlikuje od drugih. Takav susret teško se može nadomjestiti običnim oglasom. Priču nastavljamo ljetnim noćnim sajmom, a 6. prosinca obilježavamo Svjetski dan istarske kobasice, uz prikaz tradicijske istarske prašćine, odnosno kolinja. Posjetitelj tako isti proizvod upoznaje u različitim okolnostima:
kroz stručni sajam, ljetno druženje ili običaje povezane s njegovim nastankom. U Svetom Petru u Šumi od 2021. djeluje Hrvatska kuća kobasica, uređena u nekadašnjem mlinu. U njoj su predstavljeni tradicijski proizvodi i alati, a prostor služi i za edukacije, prezentacije te druga okupljanja. Ona daje trajno mjesto priči koja bi inače bila vezana samo uz nekoliko sajamskih dana. Domaće proizvođače povezujemo i zajedničkim brendom St. Petrus, kako bi se njihov nastup lakše prepoznavao.
Poseban dio naše priče čine Vitezovi kobasice. Tim priznanjem odajemo poštovanje ljudima koji čuvaju i
promiču kulturu suhomesnatih proizvoda, a nedavno su na području Parme proglašeni i prvi talijanski
vitezovi. Takva poznanstva otvaraju prostor za uzajamne posjete i predstavljanje našeg kraja publici koja
cijeni gastronomiju. Međunarodna suradnja dobiva smisao kada iz svečanog susreta preraste u trajne odnose među organizatorima i proizvođačima.

Što smo naučili u organizaciji

Svaka dobra fešta počinje mjesecima prije nego što se otvore prvi štandovi. Općina, turistička zajednica,
proizvođači i udruge moraju na vrijeme sjesti za isti stol i dogovoriti tko vodi program, tko brine o izlagačima,
a tko o gostima. Proizvođačima treba dati dovoljno vremena da se pripreme, a domaćin mora misliti na sve
ostalo, od parkirališta do dobre zabave. Naučili smo i da se s susjedima isplati dogovarati. Dvije slične fešte istoga vikenda dijele publiku i izlagače, a kad su raspoređene kroz godinu, gosti imaju razlog vraćati se u isti kraj više puta. Istri pritom pomažu gosti s obale i blizina inozemstva, pa naša iskustva u Lici treba prilagoditi njezinim udaljenostima, klimi i sezoni. Glazba stvara atmosferu, ali glavni junak fešte uvijek mora ostati proizvod. Radionica, vođeno kušanje ili razgovor s proizvođačem pomažu gostu da razumije što jede, a našim starijim mještanima daju priliku da pokažu znanje koje se u obiteljima prenosi generacijama.
Gost se lakše odluči doći kad na vrijeme zna sve što ga zanima: satnicu, gdje parkirati, koliko košta ulaz i što
ga čeka. Ako mu iznajmljivači, ugostitelji i proizvođači zajedno ponude večernji program, a sutradan posjet
gospodarstvu i izlet u okolicu, imat će razlog i prespavati. Kad se fešta završi, posao nije gotov. Vrijedi pitati izlagače kako su prodavali i jesu li stekli nove kupce, a gostima ponuditi kratku anketu o tome odakle dolaze i jesu li ostali spavati. Takvi podaci govore više od dojma da je trg bio pun. Najvažnije je da gost zna gdje ponovno može kupiti kobasicu, sir ili med koji mu se svidio, jer tako fešta traje i nakon što se štandovi zatvore.

Lički proizvodi kao temelj vlastitog kalendara
Lika ima sve što je potrebno za priču koja privlači goste, a mnogo je toga već izgradila. Jesen u Lici odavno je
prepoznatljiva manifestacija, a znak Lika Quality jamči da iza proizvoda stoje domaći ljudi i provjerena
kvaliteta. Lički krumpir, sir škripavac i med poznati su daleko izvan granica Like, a uz njih su tu i mesni
proizvodi, voćne prerađevine i rukotvorine. Kad se tome doda priroda koja oduzima dah i bogata baština,
temelj je čvrst. Istarsko iskustvo ne nudim kao recept, nego kao poticaj, uz puno poštovanja prema svemu što lički organizatori već uspješno rade. Zamislite vikend posvećen ličkom krumpiru, na kojem gosti kušaju jela kakva se kuhaju samo u Lici, obilaze polja i slušaju priču obitelji koja ga generacijama uzgaja. Ili dane sira, na kojima se upoznaju sirari, a djeca i odrasli uče kako nastaje škripavac. Ne treba početi veliko. Bolja je manja fešta koju domaćini mogu izvesti s ponosom i kvalitetno, nego velika koja ih iscrpi. Naš sajam je također počeo skromno i rastao iz godine u godinu. Vjerujem i u suradnju naših krajeva. Lički proizvođači mogli bi se predstaviti u Istri, istarski u Lici, a organizatori razmijeniti iskustva i zajedno priređivati gastronomske večeri. Tako bi publika upoznala okuse koje inače rijetko susreće, a mi stekli prijatelje na koje se možemo osloniti i kad se fešta završi. Za mene je najveći uspjeh kad se gost vrati proizvođaču, kad obitelj proda više onoga što je sama proizvela i kad mladi u tome vide priliku za život i rad u svom mjestu. Zbog toga u Svetom Petru u Šumi razvijamo priču o kobasici. Lika ima svoj krumpir, svoj škripavac i svoj med, a iznad svega ima ljude koji ih s ljubavlju stvaraju.
To je njezina najveća snaga.
Zato poručujem ličkim proizvođačima: vaši proizvodi zaslužuju svoju pozornicu. Dobrodošli ste i na naš sajam „S klobasicom u EU“ u ožujku 2027. u Svetom Petru u Šumi, gdje vas čekaju otvorena vrata, novi kupci i, vjerujem, nova prijateljstva.