ANDREJA KARTELO-NEKIĆ: PROFESORICA KOJA ČUVA POVIJEST SENJA I UČENIKE UČI RAZUMJETI VRIJEDNOST VLASTITOGA ZAVIČAJA

Napredovanje u zvanje savjetnice, dugogodišnji rad s mladim povjesničarima, projekti posvećeni glagoljici i sudjelovanje u stručnim skupovima potvrđuju njezinu povezanost s obrazovanjem i očuvanjem kulturno-povijesne baštine Senja.

SENJ – Postoje nastavnici koji učenicima prenose znanje iz udžbenika, ali i oni koji nastoje učiniti mnogo više: potaknuti ih da istražuju, postavljaju pitanja, upoznaju vlastiti grad i razumiju povijesne procese koji su oblikovali prostor u kojemu žive. U takvom se kontekstu može promatrati dugogodišnji pedagoški i stručni rad Andreje Kartelo-Nekić, profesorice povijesti povezane s Osnovnom školom Silvija Strahimira Kranjčevića u Senju. Njezin javno dokumentirani rad obuhvaća poučavanje povijesti, vođenje školske povijesne skupine, suradnju s Gradskim muzejom Senj, sudjelovanje u projektima posvećenima glagoljici te uključivanje u stručne aktivnosti na državnoj razini.

Posebno je važna povezanost njezina rada s kulturnim identitetom Senja, grada koji zauzima istaknuto mjesto u hrvatskoj povijesti zahvaljujući glagoljaškoj tradiciji, senjskoj tiskari, književnosti, pomorstvu i bogatoj kulturnoj baštini. U rujnu 2026. Agencija za odgoj i obrazovanje objavila je popis odgojno-obrazovnih radnika koji su tijekom školske godine 2025./2026. napredovali u položajna zvanja, u okviru priznanja „Oskar zvanja”. Njezino napredovanje u zvanje savjetnice važno je profesionalno postignuće na njezinu nastavničkom putu.

NASTAVA POVIJESTI KOJA NADILAZI ŠKOLSKE UDŽBENIKE

Povijest kao nastavni predmet pruža učenicima mogućnost razumijevanja prošlosti, ali i razvijanja kritičkog mišljenja, analitičkih sposobnosti i odnosa prema povijesnim izvorima. Kada se povijesni sadržaji povežu s gradom u kojemu učenici odrastaju, nastava dobiva dodatnu vrijednost. Učenici mogu istraživati građevine koje svakodnevno susreću, upoznavati povijesne osobe povezane sa svojim krajem, posjećivati muzeje i otkrivati kako su događaji iz prošlosti utjecali na razvoj njihova mjesta.

Upravo se takva povezanost školskog obrazovanja i lokalne baštine prepoznaje u aktivnostima povijesne skupine koju vodi Andreja Kartelo-Nekić. O njezinu radu svjedoči i članak objavljen u Školskim novinama, u kojemu je predstavljena Osnovna škola Silvija Strahimira Kranjčevića u Senju, njezina tradicija i nastojanja nastavnika da učenicima ponude različite načine učenja. U razgovoru za Školske novine profesorica je govorila o važnosti izvannastavnih aktivnosti, učenju glagoljice i potrebi da učenici upoznaju bogato kulturno-povijesno nasljeđe svojega grada. Takav pristup posebno je značajan u vremenu kada obrazovanje sve više naglašava aktivno sudjelovanje učenika, istraživački rad i povezivanje teorijskog znanja sa stvarnim okruženjem.

SENJ KAO VELIKA UČIONICA POVIJESTI

Senj je grad čija se prošlost može proučavati iz različitih perspektiva: od antičke Senije i srednjovjekovnoga gradskog života do Frankopana, uskoka, senjske kapetanije i razvoja grada u novijim stoljećima. Njegova kulturna baština pruža brojne mogućnosti za nastavu povijesti, a učenicima omogućuje razumijevanje širega povijesnog konteksta prostora u kojemu žive. Povijesna skupina senjske osnovne škole sudjelovala je u aktivnostima usmjerenima na istraživanje i predstavljanje lokalne povijesti. Učenici su prikupljali građu, upoznavali povijesne predmete i predstavljali rezultate svojega rada javnosti. Izvješća Gradskog muzeja Senj dokumentiraju suradnju s povijesnom skupinom škole pod vodstvom profesorice Andreje Kartelo-Nekić. U muzejskim aktivnostima učenici su dobili priliku predstaviti svoj rad i upoznati javnost s materijalima koje su prikupljali. Takav oblik suradnje povezuje dvije važne obrazovne ustanove: školu, u kojoj se razvijaju znanja i istraživačke vještine, te muzej, koji čuva, proučava i predstavlja materijalnu i nematerijalnu baštinu.

GLAGOLJICA – NASLJEĐE KOJE SE PRENOSI NA MLADE GENERACIJE

Jedno od najprepoznatljivijih područja kulturnog identiteta Senja njegova je glagoljaška tradicija. Senjska glagoljska tiskara djelovala je krajem 15. i početkom 16. stoljeća, a njezina izdanja zauzimaju važno mjesto u povijesti hrvatske knjige i pismenosti. Prema istraživanju akademkinje Anice Nazor, objavljenom u časopisu Senjski zbornik, tiskara je djelovala od 1494. do 1508. godine. Njezina su izdanja bila povezana s potrebama glagoljaša za bogoslužnim knjigama, crkvenim priručnicima i drugim djelima. Za Senj glagoljica nije samo povijesna tema nego i važan dio kulturnog identiteta koji se nastoji prenijeti novim generacijama.

U senjskoj osnovnoj školi Dani glagoljice obilježavaju se desetljećima. U Školskim novinama profesorica Kartelo-Nekić govorila je o dugogodišnjoj tradiciji te manifestacije i nastojanju da učenici ne ostanu samo na upoznavanju glagoljice kao povijesnog pisma, nego da nauče čitati i pisati njezinim slovima. Takav pristup omogućuje učenicima neposredniji susret s kulturnom baštinom. Glagoljica postaje nešto što mogu sami istraživati, prepisivati, oblikovati i primjenjivati u vlastitim radovima. Učenici tako razvijaju svijest o vrijednosti hrvatske pismenosti i povijesti knjige, ali i razumijevanje činjenice da kulturna baština opstaje samo ako se prenosi i njeguje.

„SENJ KROZ POVIJEST” – UČENIČKI RAD KOJI JE POSTAO DIO KULTURNE BAŠTINE

Posebno vrijedan primjer povezivanja nastave povijesti i glagoljaške tradicije dokumentiran je u izvješću Gradskog muzeja Senj o edukativnoj izložbi pripremljenoj u suradnji sa školom. Izložba, postavljena 2005. godine, predstavljala je učeničke radove povezane s glagoljicom i poviješću Senja. U njezinoj su stručnoj koncepciji i likovnom postavu sudjelovale Andreja Kartelo-Nekić i druge suradnice. Učenici su izradili dvije sadržajne cjeline: „Senj kroz povijest” i „Mala povijest Senjske tiskare”. Prva je cjelina prikazivala povijesni razvoj Senja, od najstarijih razdoblja i antičke Senije do važnih događaja i procesa koji su oblikovali grad. Druga je predstavljala povijest senjske glagoljske tiskare i njezinih izdanja. Posebnost radova bila je u tome što su učenici nastojali slijediti način oblikovanja starih glagoljskih knjiga. Tekstovi su bili popraćeni ilustracijama, glagoljskim slovima i sadržajima koji su povezivali povijesno znanje s likovnim izražavanjem.

Takvi projekti imaju obrazovnu vrijednost jer potiču učenike da povezuju povijesne izvore, razvijaju sposobnost odabira važnih informacija i pronalaze načine kako znanje prenijeti drugima.

„SENJ KROZ POVIJEST” I PREDSTAVLJANJE ZAVIČAJA ŠIROJ JAVNOSTI

Rad na upoznavanju glagoljice i senjske povijesti nastavio se i u kasnijim godinama kroz različite školske aktivnosti. Grad Senj je 2017. objavio vijest o izložbi „Glagoljica u očima novih generacija”, na kojoj su predstavljeni učenički radovi, uporabni predmeti, glagoljski motivi i zavičajna izdanja. Među predstavljenim naslovima bio je i „Senj kroz povijest”, napisan glagoljicom, latinicom i na trima svjetskim jezicima. U izradi radova i knjiga sudjelovali su učenici senjske osnovne škole uz mentorstvo više učiteljica, među kojima je bila i Andreja Kartelo-Nekić. Ovakvi primjeri pokazuju da upoznavanje baštine može biti povezano s različitim područjima obrazovanja, od povijesti i jezika do likovne kulture i kreativnog stvaralaštva. Istodobno, višejezični sadržaji omogućuju da se lokalna povijest predstavi i posjetiteljima koji ne govore hrvatski jezik.

Senjska baština na taj način dobiva dodatnu vidljivost, a učenici priliku da svoj rad predstave izvan školskih učionica.

OD UČIONICE DO MUZEJA: UČENICI U ULOZI ISTRAŽIVAČA I VODIČA

Uloga nastavnika povijesti ne završava pripremom i održavanjem nastavnog sata. Jednako je važna sposobnost organiziranja aktivnosti u kojima učenici mogu primijeniti stečeno znanje. U izvješćima Gradskog muzeja Senj zabilježeno je sudjelovanje povijesne skupine senjske osnovne škole u predstavljanju građe i muzejskih sadržaja. Učenici su tako dobili priliku upoznati se s predmetima i dokumentima koji svjedoče o prošlosti njihova grada, ali i predstaviti vlastite rezultate rada. Posebno je zanimljivo povezivanje učenika s arheološkim istraživanjima. U izvještaju Školskih novina opisan je rad učenika koji su, uz stručnu pomoć arheologinja, upoznavali postupke obrade arheoloških nalaza i istraživali ostatke rimskih termi pronađene ispod školske zgrade. Članovi povijesne skupine imali su priliku upoznati način na koji arheolozi postupaju s nalazima, zašto je važno pažljivo rukovanje predmetima i kako se materijalni ostaci prošlosti interpretiraju u znanstvenom kontekstu.

Takve aktivnosti učenicima približavaju interdisciplinarnu prirodu povijesnog istraživanja. Povijest se ne proučava samo čitanjem pisanih izvora nego i analizom predmeta, građevina, prostora i tragova ljudske djelatnosti.

Za učenike je to prilika da razvijaju istraživačke navike i razumiju kako nastaje povijesno znanje.

STRUČNI DOPRINOS PROUČAVANJU SREDNJOVJEKOVNOG SENJA

Profesionalni rad Andreje Kartelo-Nekić uključuje i sudjelovanje u stručnim aktivnostima izvan svakodnevne nastave. Agencija za odgoj i obrazovanje organizirala je 2022. godine državni stručno-znanstveni skup za učitelje i nastavnike povijesti posvećen političkoj kulturi i svakodnevnom životu u hrvatskim zemljama tijekom razvijenoga srednjeg vijeka i ranoga novog vijeka. Među predavačima bila je i Andreja Kartelo-Nekić s temom „Razvoj društva i upravljanje srednjovjekovnim gradom na primjeru Senjskog statuta”.

Senjski statut važan je povijesni izvor za proučavanje gradskog života, pravnog uređenja i odnosa unutar srednjovjekovne zajednice. Proučavanje gradskih statuta povjesničarima omogućuje uvid u način na koji su uređivani odnosi među stanovnicima, djelovanje gradskih institucija, obveze građana i pravila svakodnevnog života. Odabir Senja kao primjera za stručnu temu pokazuje koliko lokalni povijesni izvori mogu biti važni za razumijevanje širih procesa u hrvatskoj srednjovjekovnoj povijesti.

Takve teme imaju i nastavnu vrijednost jer omogućuju učenicima da povijesne pojave promatraju na konkretnim primjerima. Umjesto općenitog učenja o srednjovjekovnim gradovima, moguće je istražiti kako je funkcionirala određena gradska zajednica, kojim je pravilima bila uređena i što povijesni dokumenti otkrivaju o životu njezinih stanovnika.

SUVREMENI OBRAZOVNI PRISTUPI I POTREBE UČENIKA

Školske novine predstavile su i širi kontekst rada senjske osnovne škole, uključujući nastojanja da se razvijaju novi oblici poučavanja, izvannastavne aktivnosti i pristupi prilagođeni potrebama učenika. U razgovoru objavljenom u tom mediju Andreja Kartelo-Nekić govorila je o važnosti traženja novih metoda rada i stvaranja mogućnosti da učenici aktivnije sudjeluju u obrazovnom procesu. Suvremena nastava povijesti zahtijeva više od prenošenja unaprijed pripremljenih sadržaja. Učenike je potrebno poticati na uspoređivanje izvora, prepoznavanje uzroka i posljedica, razumijevanje povijesnih okolnosti i razlikovanje činjenica od interpretacija. Pritom je važno razvijati svijest o tome da se povijest proučava na temelju dostupnih izvora, kritičkog istraživanja i znanstvenih metoda. Povezivanje nastave s muzejima, arhivima, lokalnim ustanovama i stručnjacima učenicima omogućuje neposredan susret s različitim oblicima povijesne građe. Takav pristup može pridonijeti većem interesu za povijest, osobito kada učenici otkriju da se vrijedni izvori i zanimljive priče nalaze upravo u njihovoj neposrednoj okolini.

NAPREDOVANJE U ZVANJE SAVJETNICE I PRIZNANJE STRUČNOM RADU

Agencija za odgoj i obrazovanje 22. rujna 2026. objavila je popis odgojno-obrazovnih radnika koji su u školskoj godini 2025./2026. napredovali u položajna zvanja, u okviru dodjele priznanja „Oskar zvanja”. Riječ je o sustavu napredovanja kojim se vrednuje profesionalni razvoj odgojno-obrazovnih radnika i njihov doprinos obrazovnom sustavu. Napredovanje u zvanje savjetnice predstavlja važno profesionalno postignuće nastavnika. Ono je povezano s dokazivanjem stručnosti i ispunjavanjem propisanih kriterija za napredovanje.

U slučaju nastavnika povijesti posebno je važno povezivanje stručnog znanja, metodike nastave i sposobnosti prenošenja povijesnih sadržaja na način koji učenicima omogućuje razumijevanje prošlosti. Javno dokumentirani rad Andreje Kartelo-Nekić obuhvaća višegodišnje aktivnosti na području lokalne povijesti, suradnju s muzejskom ustanovom, sudjelovanje u projektima i stručnim skupovima te razvoj izvannastavnih aktivnosti.

Njezino napredovanje u zvanje savjetnice stoga je prigoda da se pozornost usmjeri i na važnost nastavničkog rada koji se često odvija izvan formalnog nastavnog sata, u pripremi projekata, radu s učenicima i suradnji s kulturnim ustanovama.

UČITELJ POVIJESTI I ODGOVORNOST PREMA POVIJESNIM IZVORIMA

Povijest ima posebno mjesto u obrazovanju jer pomaže razumjeti kako su nastajale zajednice, kako su se mijenjale političke i društvene strukture te kako su ljudi živjeli u različitim povijesnim razdobljima. Istodobno, poučavanje povijesti zahtijeva odgovoran odnos prema činjenicama i izvorima. Povijesne se tvrdnje trebaju provjeravati, dokumenti tumačiti u njihovu vremenskom kontekstu, a razlike između utvrđenih činjenica i kasnijih interpretacija jasno prepoznavati. Upoznavanje učenika s takvim pristupom razvija njihove sposobnosti kritičkog promišljanja i pomaže im da bolje razumiju i suvremeni svijet.

Lokalna povijest pruža izvrsne mogućnosti za takav rad. Gradski statuti, arheološki nalazi, stare knjige, muzejski predmeti i arhivski dokumenti omogućuju učenicima da se upoznaju s načinima na koje povjesničari istražuju prošlost.

Upravo povezivanje nastave s konkretnim povijesnim izvorima daje dodatnu vrijednost radu povijesnih skupina i suradnji škola s muzejskim ustanovama.

SENJ I LOKALNI IDENTITET KAO TRAJNA OBRAZOVNA VRIJEDNOST

Senj je grad čiji se identitet oblikovao tijekom mnogih stoljeća. Njegova povijest obuhvaća antičko razdoblje, srednjovjekovni razvoj, glagoljašku tradiciju, razdoblje uskoka i brojne kulturne procese koji su ostavili trag u njegovoj arhitekturi, književnosti i običajima.

Očuvanje takve baštine ne ovisi samo o radu muzeja, knjižnica i drugih kulturnih ustanova. Važnu ulogu imaju i škole koje učenike upoznaju s poviješću njihova mjesta.

Kada učenici istražuju lokalnu prošlost, izrađuju povijesne prikaze, upoznaju stare knjige i sudjeluju u kulturnim programima, razvijaju osjećaj povezanosti sa svojim gradom.

Takvo obrazovanje ne znači samo njegovanje lokalnog ponosa. Ono podrazumijeva i odgovornost prema povijesnim činjenicama, otvorenost prema novim spoznajama i razumijevanje da je kulturna baština zajedničko dobro. Rad Andreje Kartelo-Nekić, zabilježen u školskim, muzejskim i stručnim izvorima, pokazuje nekoliko načina na koje se takva povezanost može ostvarivati: kroz povijesnu skupinu, istraživanje lokalnih izvora, upoznavanje glagoljice i suradnju s kulturnim ustanovama.

POVIJEST KOJA SE NE UČI SAMO ZA OCJENU

Uspjeh nastavnika ne može se svesti samo na jedan projekt, pojedinačno priznanje ili rezultat učenika. Pedagoški rad dugotrajan je proces u kojemu se znanje prenosi, nadograđuje i povezuje s iskustvima novih generacija. U nastavi povijesti posebno je vrijedno kada učenici nauče postavljati pitanja, samostalno istraživati i razumjeti da iza svake povijesne činjenice postoji širi kontekst.

Senjska glagoljaška tradicija, povijesni dokumenti i arheološki nalazi pružaju obilje mogućnosti za takvo učenje. Primjeri rada povijesne skupine i suradnje s Gradskim muzejom Senj pokazuju da se prošlost može približiti učenicima kroz konkretne zadatke i stvaralačke aktivnosti.

Napredovanje Andreje Kartelo-Nekić u zvanje savjetnice dodatni je povod za predstavljanje njezina profesionalnog puta i važnosti nastavničkog poziva.

Čuvati povijest znači čuvati izvore, prenositi znanje i poticati mlade da razumiju svijet koji su naslijedili. Kada se povijesno znanje poveže sa zavičajem, učenici dobivaju priliku upoznati ne samo prošlost svojega grada nego i vlastitu odgovornost prema njegovoj budućnosti. U tome se nalazi trajna vrijednost obrazovanja koje povezuje školu, kulturu i lokalnu zajednicu.

Izvori i dokumentacija:

Agencija za odgoj i obrazovanje – Popis odgojno-obrazovnih radnika napredovalih u položajna zvanja povodom dodjele priznanja „Oskar zvanja

Školske novine – Na kamenu živimo. Uz buru rastemo. Učimo…⁠. Članak o školi, radu povijesne skupine, glagoljici i obrazovnim aktivnostima.

Agencija za odgoj i obrazovanje – Državni stručni skup za učitelje i nastavnike povijesti⁠

Gradski muzej Senj – Izvješće o radu za 2006. godinu⁠

Grad Senj – Glagoljica u očima novih generacija⁠

Hrčak – portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa – O glagoljskoj tiskari u Senju i njezinim izdanjima (1494.–1508.)⁠