SLAVNI VUKOVI – 34 GODINE PONOSA, HRABROSTI I ŽRTVE ZA HRVATSKU
Od ustrojavanja 1. studenoga 1992. do ključnih operacija Domovinskog rata, 9. gardijska brigada „Vukovi” ostavila je dubok trag u povijesti Like i obrani Republike Hrvatske. Kroz njezine je redove prošlo tisuće hrvatskih branitelja, a 56 pripadnika položilo je život za slobodu domovine.
GOSPIĆ – Povijest 9. gardijske brigade Hrvatske vojske „Vukovi” neraskidivo je povezana s obranom Like i stvaranjem samostalne i neovisne Republike Hrvatske. Njezin ratni put obilježili su teški sukobi, zahtjevne vojne operacije, obrana hrvatskog teritorija i žrtva pripadnika koji su, u najtežim trenucima novije hrvatske povijesti, stali u obranu svoje domovine.
Dan osnutka brigade obilježava se 1. studenoga, na datum kada je 1992. godine započelo njezino službeno ustrojavanje. Od prvih dana postrojba je bila usmjerena na izvršavanje zahtjevnih vojnih zadaća, a ubrzo je postala važan čimbenik obrane Like i sudionik ključnih operacija Hrvatske vojske tijekom Domovinskog rata.
Ime Vukovi s vremenom je postalo prepoznatljiv simbol hrvatskih gardista, njihove ratne odgovornosti i povezanosti s ličkim prostorom.
OD 6. GARDIJSKE BRIGADE DO SLAVNIH VUKOVA
Ustrojavanje postrojbe službeno je započelo zapovijedi vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske i predsjednika Republike Franje Tuđmana od 1. studenoga 1992. godine. Nova postrojba prvotno je nosila naziv 6. gardijska motorizirana brigada.
Za nositelja ustrojavanja određen je pukovnik Mirko Norac, dotadašnji zapovjednik 118. brigade Hrvatske vojske, koji je ubrzo imenovan zapovjednikom nove postrojbe.
Početnu jezgru brigade činili su pripadnici 118. brigade iz gospićkog područja, 133. brigade iz Otočca te 111. i 128. brigade Hrvatske vojske. Tako su iskustva branitelja iz Like i drugih dijelova Hrvatske objedinjena u novoj gardijskoj postrojbi.
U lipnju 1993. godine brigada je preimenovana u 9. gardijsku motoriziranu brigadu, pod imenom „Vukovi” po kojem će ostati zapamćena u hrvatskoj vojnoj povijesti.
Nakon Mirka Norca, ratni zapovjednik brigade bio je Zvonko Bajković, a dužnosti zapovijedanja u različitim razdobljima obnašali su i Milan Čanić – Bićo, Zdravko Klanac, Frane Tomičić i Ante Došen.
„MASLENICA” – PRVO VELIKO BORBENO ISKUSTVO
Samo nekoliko mjeseci nakon ustrojavanja, Vukovi su sudjelovali u vojno-redarstvenoj operaciji „Maslenica”, pokrenutoj u siječnju 1993. godine.
Cilj operacije bio je ponovno uspostaviti hrvatski nadzor nad strateški važnim područjima i prometnim pravcima u sjevernoj Dalmaciji.
Pripadnici 9. gardijske brigade djelovali su na pravcu Rovanjska – Jasenice – Tulove grede. Uspješno izvršavanje zadaća tijekom operacije pridonijelo je daljnjem jačanju ugleda i borbene spremnosti brigade.
Nakon povratka u Liku, Vukove su čekali novi izazovi. Nastavili su djelovati na crti bojišnice između Otočca i Gospića, koja se prema povijesnom prikazu postrojbe protezala gotovo 50 kilometara.
U takvim okolnostima brigada se postupno razvijala u postrojbu osposobljenu za izvršavanje najsloženijih borbenih zadaća.
„MEDAČKI DŽEP” – OPERACIJA KOJA JE OBILJEŽILA RATNI PUT BRIGADE
Dana 9. rujna 1993. godine započela je operacija „Medački džep”, u kojoj je značajnu ulogu imala 9. gardijska brigada „Vukovi”.
Uz Vukove su sudjelovale i druge postrojbe Hrvatske vojske, uključujući 133. i 111. brigadu, kao i specijalne policijske snage.
Prema povijesnom prikazu brigade, Vukovi su bili nositelji glavnoga udara na području od Divosela do Metka. U dostavljenim podacima navodi se da je oslobođeno 48 četvornih kilometara teritorija.
Operacija je imala važnu ulogu u nastojanjima hrvatskih snaga da smanje neposrednu vojnu prijetnju Gospiću i okolnim naseljima.
Međutim, cjelovito povijesno sagledavanje „Medačkog džepa” zahtijeva razmatranje ne samo vojnih ciljeva i tijeka operacije nego i stradanja civilnog stanovništva te pravnih posljedica događaja koji su uslijedili. Odgovorno novinarstvo i povijesno istraživanje moraju počivati na provjerljivim dokumentima, sudskim utvrđenjima i vjerodostojnim svjedočanstvima.
LJUBOVO – VAŽNA TOČKA OBRANE LIKE
Početkom ožujka 1994. godine borbe su se intenzivirale na području Ljubova, strateški važnom prostoru za obranu Ličkog polja.
Prema dostavljenom prikazu ratnog puta brigade, neprijateljske snage 5. ožujka zauzele su dominantnu kotu poznatu kao Repetitor. Time se otvorila mogućnost daljnjeg napredovanja prema Ličkom polju.
U pomoć pričuvnim brigadama koje su osiguravale obrambenu crtu upućena je 9. gardijska brigada „Vukovi”.
Nakon teških borbi neprijateljske snage bile su prisiljene napustiti zauzeto područje.
Ljubovo je ostalo jedno od važnih mjesta ratne povijesti Like. Njegov geografski položaj imao je značajnu ulogu u obrambenom sustavu hrvatskih snaga, a borbe na tom području pokazale su koliko je kontrola strateških kota bila važna za sigurnost ličkog prostora.
„TERMITI” NA VELEBITU I OPERACIJA „LJETO – 95”
Po zapovijedi ministra obrane Gojka Šuška, 84. gardijska bojna „Termiti” 9. ožujka 1995. godine uključena je u ustroj 9. gardijske brigade kao njezina 2. pješačka bojna.
Postrojba je izvršavala zadaće na Velebitu, području koje je zbog zahtjevnog planinskog terena i vremenskih uvjeta predstavljalo poseban izazov za hrvatske branitelje.
Dana 25. srpnja 1995. godine sudjelovala je u operaciji „Ljeto – 95”, za koju je, prema dostavljenim podacima, dobila pisanu pohvalu vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske i načelnika Glavnog stožera.
Djelovanje na Velebitu bilo je dio šireg vojnog konteksta priprema za završne operacije Hrvatske vojske tijekom Domovinskog rata.
„OLUJA” – PUT PREMA SLOBODI
Najveći ispit za 9. gardijsku brigadu bila je vojno-redarstvena operacija „Oluja”, provedena od 4. do 7. kolovoza 1995. godine.
Zadaća Vukova bila je ovladavanje strateški važnim područjem Ljubova i nastavak napredovanja prema jugu Like, preko Bunića i Udbine prema državnoj granici.
Unatoč snažnom otporu, pripadnici brigade ovladali su položajima na Ljubovu, izbili na komunikaciju Lički Osik – Bunić te nastavili napredovanje prema jugu.
Istodobno je 2. pješačka bojna djelovala na drugom pravcu. Nakon izvršavanja zadaća na Velebitu premještena je na područje Gračaca, odakle je nastavila borbena djelovanja preko Srba prema državnoj granici s Bosnom i Hercegovinom.
Operacija „Oluja” označila je prekretnicu u Domovinskom ratu i dovela do ponovnog uspostavljanja hrvatske vlasti nad najvećim dijelom dotad okupiranog teritorija Republike Hrvatske.
Za Vukove je to bilo jedno od najvažnijih poglavlja njihova ratnog puta, a djelovanje brigade ostalo je sastavni dio povijesti oslobađanja Like.
NAKON DOMOVINSKOG RATA NASTAVLJENA JE TRADICIJA
Nakon operacije „Oluja”, pripadnici 9. gardijske brigade dobivali su zadaće osiguranja državne granice na jugu Hrvatske.
Završetkom ratnih djelovanja brigada je nastavila obuku i profesionalno usavršavanje svojih pripadnika. U Zadru je djelovalo selekcijsko središte za obuku kroz koje je, prema dostavljenim podacima, prošlo 788 kandidata koji su postali pripadnici brigade.
U mirnodopskom razdoblju brigadom su zapovijedali Miodrag Hećimović, Jozo Šerić, Blaž Beretin i Saša Katalinić.
U sklopu preustroja Oružanih snaga Republike Hrvatske brigada je 31. ožujka 2003. godine prestala djelovati kao zasebna ustrojbena cjelina. Njezina tradicija, međutim, nije nestala.
Nastavljena je kroz kasnije ustrojene postrojbe Hrvatske vojske, uključujući bojnu „Vukovi”, smještenu u vojarni „Eugen Kvaternik” u Gospiću.
Time je sačuvana povezanost između ratne postrojbe i novih generacija hrvatskih vojnika koji nastavljaju njegovati njezino ime i tradiciju.
56 POGINULIH PRIPADNIKA – ŽRTVA KOJA SE NE ZABORAVLJA
Tijekom postojanja 9. gardijske brigade „Vukovi” kroz njezine je redove prošlo više tisuća pripadnika. U službenim povijesnim prikazima navodi se da je 56 pripadnika brigade poginulo tijekom Domovinskog rata.
Podaci o broju ranjenih razlikuju se među pojedinim izvorima, pa ih je prije objave potrebno uskladiti s evidencijama nadležnih institucija i udruge veterana.
Iza svake brojke nalazi se ljudska sudbina. Poginuli branitelji ostavili su obitelji, prijatelje i suborce koji i danas čuvaju uspomenu na njihovu žrtvu.
U znak sjećanja na poginule pripadnike podizana su spomen-obilježja u vojarnama i na mjestima pogibije. U sklopu kapelice u vojarni „Eugen Kvaternik” u Gospiću uređena je spomen-soba.
Veterani brigade i dalje skrbe o spomen-obilježjima i počivalištima svojih poginulih suboraca, nastojeći očuvati uspomenu na ljude s kojima su dijelili ratne godine.
Gradovi i općine odali su priznanje brigadi i njezinim poginulim pripadnicima imenovanjem ulica i trgova u Gospiću, Ličkom Osiku, Udbini i Sukošanu.
Posebno mjesto u toj priči zauzima Gospić, grad čija je novija povijest snažno obilježena Domovinskim ratom i djelovanjem Vukova. Matična vojarna „Eugen Kvaternik” nosi naziv vojarna 9. gardijske brigade „Vukovi”.
ODLIKOVANJA ZA DOPRINOS OBRANI HRVATSKE
Za svoj doprinos obrani i oslobađanju Republike Hrvatske, 9. gardijska brigada „Vukovi” primila je niz odlikovanja i pohvala.
Na desetu obljetnicu osnutka, 2002. godine, odlikovana je Redom kneza Domagoja s ogrlicom. Povodom dvadesete obljetnice brigade dodijeljena joj je Povelja predsjednika Republike Hrvatske.
Ta priznanja predstavljaju službeno vrednovanje njezina doprinosa tijekom Domovinskog rata.
VUKOVI – TRAJNA SASTAVNICA POVIJESTI LIKE
Ratni put 9. gardijske brigade „Vukovi” nije samo vojna kronologija. To je i priča o ljudima koji su branili područje na kojem su živjeli, o suborcima koji su dijelili najteže trenutke i o obiteljima koje su godinama živjele u neizvjesnosti.
Lika je tijekom Domovinskog rata podnijela velike ljudske i materijalne gubitke. Brojna mjesta bila su izložena napadima, stanovništvo je proživljavalo strah i neizvjesnost, a mnoge su obitelji izgubile svoje najmilije.
U takvim okolnostima pripadnici 9. gardijske brigade postali su važan dio obrane ovoga kraja.
Njihova povijest zaslužuje ozbiljno istraživanje, očuvanje dokumentacije i prenošenje provjerenih činjenica budućim generacijama. Sjećanje na poginule branitelje ne smije se svesti samo na obljetnice, nego mora biti trajna obveza društva.
Prvog studenoga prisjećamo se osnutka 9. gardijske brigade „Vukovi”, njezina ratnog puta i svih pripadnika koji su sudjelovali u obrani Republike Hrvatske. Posebno se prisjećamo 56 poginulih branitelja čija su imena trajno upisana u povijest Domovinskog rata.
Njihova žrtva ostaje dio povijesti slobodne Hrvatske, a odgovornost je sadašnjih i budućih generacija da je čuvaju od zaborava i da o njoj govore na temelju činjenica, povijesnih izvora i poštovanja prema svim žrtvama rata.
Slava poginulim hrvatskim braniteljima!
Izvor: Ministarstvo hrvatskih branitelja, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske i Udruga ratnih veterana 9. gardijske brigade „Vukovi”.
